Ko peva, zlo ne misli, ali ima koristi





Ko peva zlo ne misli, ali ima koristi

     Pevanje je staro koliko i čovečanstvo. Većina nas peva, makar ispod tuša. Milioni ljudi pevaju u horovima, a takmičenja pevača amatera su planetarna senzacija. Ali, nova istraživanja pokazuju da je pevanje dobro i za mentalno i fizičko blagostanje.
     Nekoliko studija pokazuje da pevanje poboljšava funklciju pluća u astmi i hroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti. Pregledni članak iz Kanade objavljen u časopisu Health Promotion International, pokazuje pozitivne efekte (Uod kojih su bar neki uzrokovani popravljanjem opšteg zdravstvenog stanja).
      Pevanje kako svi znamo, redukuje stress, ali popravlja imunitet. Ispitivanje iuz Japana objavljeno u BioPsycho-Social Medicine, pokazuje da starije osobe imaju niži nivo stress hormona, uz poboljšanje raspoloženja. Ove promene su prolazne, ukoliko osoba prestane da peva.     Jedno novo  ispitivanje je radjeno na pacijentima sa karcinomom. Sakupljavana je njihova pljuvačka i testirana na nivo citokine (materija koje luče imune ćelije). Sat posle horskog pevanja, nivo većine citokina je bio povišen, a nivo kortizola snižen, što ukazuje na povoljne efekte na imuni system.
     Britanski lekari su opisali u časopisu Dementia, kako pevanje u grupi kod pacijenata sa Alzeihemerom  popravlja pamćenje, socijalne kontakte i raspoloženje. Vibracije koje nastaju pevanjem prožimaju čitavo telo. Da je efekat posredovan talasima, pokazuje studija iz 2013 u pacijenata sa afazijom posle moždanog udara u levoj polovini mozga. U njoj je 15 pacijenata sa hroničnom afazijom (gubitkom govora) posle moždanog udara bilo podrvgnuto terapiji pevanjem, ritmičnoj terapiji i standardnoj logoterapiji. Pevanje i ritmični govor su imali sličnu efikasnost, verovatno stimulacijom kortikostrijatalnog dela desne polovine mozga. Dakle, ovo što deluje kod pevanja je ritam, a ne same reči.  
 
     Slika 1.  Popravljanje govora u pacijenata sa moždanim udarom, koji su lečeni pevanjem, kao i ritmičnih govorom, u poredjenju sa standardnom govornom terapijom. Vidljivo je da su efekti pevanja i ritmičnog govora slični, što ukazuje na ritam kao mehanizam stimulacije mozga, pre nego same muzike.

     Poboljšavanje raspoloženja proističe iz delovanja endorfina, hormona zadovoljstva koji se oslobadja tokom pevanja. Slično dejstvo, plus odlično imunostimulatorno delovanje ima i oksitocin. Oksitocin takodje pojačava socijalni efekat poevanja u grupama, što objašnjava dobar efekat pevanja u hour kod osoba koje su depresivne i usamljene. Jedna nova studija ukazuje da je pevanje u grupama verovatno od evulucione koristi, jer povezuje odredjene grupe ljudi (pleme, bratstvo itd). Efekat je kumulativan, tj. povećava se sa dužinom aktivnog pevanja.   Ispitivanja dr  Julene K. Johnson, u starijih osoba koje pevaju u hour, a koje traje pet godina pokazuje nizak nivo anksioznosti i stresa u njih.
      Obrazac disanja kod pevanja je specifičan, dosta liči na disanje kod joge. Uzima se dubok,spor udah, što dovodi do usporenja srčanog rada. Takodje, smanjuje se promenljivost srčanog rada, kako je pokazano u drugoj studiji. Članovi hora često imaju sinhronizovan srčani ritam tokom pevanja. Ovaj efekat jako liči na grupnu meditaciju. Navijači koji pevaju himnu svog kluba dobro znaju kakav efekat ima ova aktivnost na njihov organizam.
Zanimljivo je da sinhronizacija srčanog rada najviše zavisi od vrste muzike. Najviše je kada se izgovaraju mantre, a sličan efekat ima i pevanje himne (nije nepoznato das u u nacističkoj Nemačkoj vojnici padali u trans pevanjem himne).
   
    
     Slika 2. Sindronizacija srčanog rada kod pet osoba tokom mrmljana melodije, pevanja himne i izgovaranja mantre. Vidljiv je veliki efekat izgovaranja mantre na sinhornizaciju srčanog rada i smanjenja varijabilnosti srčanog rada. Izgovaranje mantre dovodi organizam u stanje relaksacije.

     Dakle, pevajte kad kog možete. Najlepše od svega je da ne morate uopšte da budete dobar pevač da biste imali pozitivne efekte.  Dakle, pevajte kad god možete, posebno kada vas niko ne može čuti.

Коментари

Популарни постови са овог блога

O multiploj sklerozi

Afektivna imunologija (imunologija i emocije)

Soda bikarbona, vagus i imunitet