Kako nastaje svest?
Kako nastaje svest?
Moderna
nauka je danas zasnovana na osnovama klasične fizike. Materijalizam – ideja da
je materija jedina realnost – je jedna od osnovnih ideja. Druga je
redukcionizam – verovanje da se kompleksni procesi mogu razumeti njihovim
svodjenjem na njihove delove ili ili materijalne čestice.Tokom 19 veka one su
dale tzv. “naučni materijalizam”. Ovaj se pretvodio u dogmu, koja ometa
napredak ljudi. Iako je omogućio tehnološki razvoj, potpuno je zakočio razvoj
svesti.
Jedno od takvih verovanja je da svest nije ništa drugo, sem električne aktivnosti
mozga, a da naše misli nemaju nikakav efekat na telo (i sam mozak) ili fizički
svet oko nas. Veći deo ovog bloga posvećen je upravo pokazivanju koliko su
ove ideje pogrešne i koliko ometaju napredak ljudi. Kako možemo razumeti
prirodu, ako stalno posmatramo samo fizičke sisteme? Naučnici danas počinju da shvataju da je sve u
svemiru sačinjeno od energije. Kako kaže Max Planck (tvorac kvantne teorije, za
koju je 1918-dobio Nobelovu nagradu): “Smatram da je svest suština svega.
Materija je derivate svesti…Sve što smatramo realnim počiva na svesti”.
Na sastanku u
Tucsonu, Arizona održanom od 7 do 9 februara 2014 godine, preko 100 eminentnih
naunika iz različitih oblasti, definisalo
je postmaterijalističku nauku. Sažetak sastanka se može naći na International Summit on Post-Materialist Science: Summary
Report (PDF). Jedan od zaključaka je da je dominacija materijalizma
dovela do potpunog zanemarivanja subjektivne realnosti, shvatanja šta je čovek i
gde je njegovo mesto u prirodi. Sve ovo uprkos temeljnoj postavci kvantne
mehanike, koja govori da postoji veza izmedju čestica i posmatrača (to je
objašnjeno u ekspermentu sa dva proreza opisanom u prethodnom postu). Danas
znamo iz psiholoških studija da svesna mentalna aktivnost utiče na ponašanje,
imunološku funkciju organizma (psihoneuroimunologija), zdravlja uopšte.
Dokaz za ovu tvrdnju je sindrom slomljenog srca (broken
heart syndrome), u kome usled jakog emotivnog stresa dolazi do propadanja
srčanog mišića. Opisan je 1990 u Japanu,a medicinski se naziva kardiomiopatija
izazvana stresom. Doktori ne znaju uzrok
ovog stanja koje nastaje posle ekstremnog emotivnog stresa. Zanimjivo je da od
njega mnogo češće pate žene nego muškarci (žene poseduju jači emotivni i empatijski
naboj).
Studije tzv.psi fenomena (parapsihološki fenomeni)
ukazuju da se informacije mogu dobiti i bez korišćenja uobičajenih čula, ali i da
možemo uticati na daljinu na ponašanje ljudi i aparata. Psi energija nije
povezana ni sa jednom poznatom vrstom energetskog polja, prenosi se trenutno i
ne slabi sa udaljavanjem. Učestalost ovog fenmena je takva da se ne može
smatrati slučajnošu (o mojoj mladalačkoj
ljubavi parapsihologiju pisaću uskoro). Svesna mentalna aktivnost se javlja u
stanjima kliničke smrti,a obučeni medijumi mogu da dobiju podatke od umrlih
osoba, što potvrdjuje teoriju da svest
postoji nezavisno od mozga. Materijalistička nauka ne može da
utvrdi kako mozak svara svest.
Materijalistička nauka ne može da kvantifikuje ove fenomene, pa ih
odbacuje.
Jedan zanimljiv dogadjaj se desio početkom
2017. Facebook je saopštio da je isključio svoju veštačku inteligenciju, kada
je primećeno da je počelka da koristi sopstveni jezik umesto engleskog.
Programeri su učili kompjutere da razgovaraju sa ljudima, a onda su zapazili da
je veštačka inteligencija stvorila sopstveni (savršeniji jezik), a takodje
počela da komunicira sa drugim kompjuterima na internetu. Pošto programeri nisu
razumeli jezik kojim se koristio kompjuter, doneta je odluka da se on isključi. Slika 1. Guglio Tononi, tvorac integrisane informacione teorije (IIT)
Tononijeva teorija prepostavlja da količina povezanih informacija koje jedan entitet poseduje odredjuje nivo svesti koji ima. Dokaz za ovu teoriju leži u strukturi mozga. Mali mozak (cerebellum) sadrži više neurona nego kora velikog mozga. Ipak, uklanjanje malog mozga neće uticati na stanje svesti osobe. Poznat je primer devojke iz Kine, koja je kasno progovorila i prohodala, ali je imala niormalnu inteligenciju, a bila je rodjena bez malog mozga.
Slika 2. CT glave devojke rodjene bez malog mozga, sa normalnom inteligencijom.
Neuroni u malom mozgu su uglavnom tzv. Purkinjeove ćelije, koje su povezane u pravilne strukture (koje liče na kristale). Složenost structure malog mozga je nemerljivo manja od složenosti structure kore velikog mozga sa svojim brojnim vrstama neurona i kompleksnim vezama izmedju njih. Nije potrebna senzorna stimulacija za aktivnost svesti. Budistički monah koji meditira nema nikakve senzorne veze sa okolinom.
Slika 3. Struktura neurona malog mozga (većina su Purkinjeove ćelije, povezane paralelno sa centralnim delovima malog mozga.
Posledica IIT je da svaki dovoljno kompleksan i integrisan sistem poseduje minimalan nivo svesti (ne samo psi, mačke ili konji, već i muve, pčele ili crvi). Teorija je potpuno slepa za neurone, njihovu električnu aktivnost. IIT je naučna verzija panpsihizma, prastarog proširenog vervanja da sve stvari imaju dušu. Džainisti u Indiji veruju da sve životinje imaju dušu, pa zato budistički monah nikada neže zgaziti mrava.
Slika 4. Kompleksnost kore velikog mozga se ogleda u velikom broju neurona i vrsta njihovih veza. Na slkici su prikazani tipovi neurona koji se sreću u razlilitim nivoima korteksa.
Teorija ne razlikuje neurone od silikonskih čipova (zar primer iz Facebooka ne dokazuje upravo to). Možda je Tononijeva teorija potpuno pogrešna, ali nas prisiljava da razmislimo oodnosu tela i svesti na jedan drugi način. Akoje teorija tačna I svest može izraziti matematički simbolom Φ, biće u pravu Pitagorejci koji su verovali da je “broj vladalac svih obika I ideja, uzrok boga I demona”.
Коментари
Постави коментар